
Svjetska politika i globalna ekonomija i dalje su pod snažnim utjecajem rata između SAD‑a, Izraela i Irana. Dvosedmično primirje uz uslovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključa globalnih naftnih tokova, izazvalo je snažan pad cijena nafte i ohrabrenje na svjetskim berzama. Ovo je novi, ali i neizvjestan razvoj događaja u dugotrajnoj krizi koja utiče na cijene energenata, globalnu stabilnost i buduće diplomatske pregovore. O ovim temama razgovarali smo danas s Mirkom Dautovićem, međunarodnim analitičarem.
Na pitanje kako ocjenjuje najnovije instrumentirano primirje između SAD‑a i Irana i uključivanje Izraela, podsjeća da još uvijek nije poznato šta se tačno nalazi u dogovoru o primirju, budući da tekst uslova koje su Pakistanci kao posrednici dogovorili nije dostupan.
"Ono što imamo u javnosti je iranski plan od 10 tačaka, objavu na X-u pakistanskog premijera koji je donekle objasnio o čemu se radi, i izričito je rečeno da se primirje odnosi i na Liban. I imamo u javnosti plasiran 15-člani američki prijedlog,ali ne znamo šta je tu tačno, nije objavljen u cjelini vec nezvanično. Ispostavilo se tek kad je Izrael krenuo da bombarduje Liban - u Libanu je za vrijeme ovog rata poginulo oko 1500 ljudi, od jučerašnjeg dana odnosno početka intenzivnog bombardiranja Libana poginulo prema različitim izvorima 150-250 ljudi - sve informacije govore da Izrael nije znao. Moja pretpostavka je da Benjamin Netanyahu pokušava na sve načine da sabotira ovo primirje i uvuče Iran u ovaj rat kako bi rekli Amerikancima: vidite ne poštuju primirje, vratimo se ratu", smatra Dautović.
Kada je u pitanju sma početak pregovora u Islamabadu, smatra da je teško procijeniti kakav će biti njihov ishod, i da li može značiti otvaranje puta ka stalnom rješenju.
"Vrlo je jasno da Donald Trump želi da se izvuče iz ovog, ali mu treba neka pobjeda", naglašava.
Gdje se nalazi 440 kg visoko obogaćenog uranija kojeg Iran posjeduje
Osvrnuno se na neke od glavnih tačaka, a to su iranski nuklearni program i balistički program, dnosno njihovo nepostojanje, i tu je iznio neka svoja predviđanja.
"Što se tiče balističkog programa, siguran sam da Iran neće ustupiti ništa, jer rakete kojima bombarduje cijeli Bliski istok je ono što je pokazalo njihovu moć, čime Iran može da utječe. A što se tiče nuklearnog programa, postrojenja za proizvodnju obogaćenog uranija su uništena barem površinski u junskom napadu SAD-a i Izraela prošle godine. I pitanje je gdje je 440 kg visoko obogaćenog uranija, to ne znamo. Vjerovatno je ispod tih ruševina duboko ispod površine zemlje. Vjerovatno će i Iranci reći gdje se to nalazi, ali kako da to provjerite, da li su ga Iranci već negdje prebacili, a zadržali neku količinu dole da održe radijaciju. Iran ima još oko 4 tone nisko obogaćenog uranija koji žele da zadrže za nuklearnu elektranu, medicinske i istraživačke razloge i neće se toga odreći", smatra Dautović.
Ovaj rad je donio i ogromne posljedice na tržište nafte i energenata. Koliko je realno očekivati da se stanje stabilizira?
"Možemo računati na stabilizaciju na 100 do 110 dolara po barelu nafte, energetski šok nije još udario u potpunosti. Posljednji tankeri koji su izašli iz Hormuškog moreuza će u toku aprila, negdje do sredine negdje do kraja mjeseca doći, i sve da sad nafta poteče imate mjesec dana rupe i tankerima treba da dođu do južnoazijskih zenamlja. Boijm se da će u maju nastupiti energetski šok u Aziji i kako će se to reflektovati na tržište u Evropi teško je procijeniti. Možda će trgovci reći: ok, to samo traje mjesec dana, nafta će opet poteći, ali nafta je prilično skočila u odnosu na svoje predratne cijene, pred rat je bila oko 65 dolara po barelu, da bi sad, sumnjam da će se spustiti na neki 100 po barelu", zaključuje.
Cijelo gostovanje pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare